ЛЕКУВАЊЕ СО МАТИЧНИ КЛЕТКИ

ЛЕКУВАЊЕ СО МАТИЧНИ КЛЕТКИ

Светски стручњак бр. 1 - проф. др Џоан Курцберг

Во текот на последните две децении Џоан Курцберг (Joanne Kurtzberg) која работи на  Duke Универзитетот, Северна Каролина, САД, го води меѓународно познатиот детски програм за транплантација на матични клетки кај деца кои имаат рак, порметувања на крвта и наследни метаболички болести.

Успеавме да покажеме дека трансплатација со крв од папочна врвка спасува живот, како и дека ја подобрува невролошката состојба на децата со некое од овие заболувања - вели таа.

А како се' започна?

Пред 34 години кога родив син, го прашав својот гинеколог, зошто по породувањето ја фрлија крвта од папочна врвка во ѓубре.

Уште тогаш верував дека може ефикасно да се искористи и мислев дека треба да се сочуа, но гинекологот ми одговори: “Остави го тоа, тоа е научна фантастика” – вели др Џоан Курцберг.

На жалост, дури и денес ширум светот сеуште постојат гинеколози кои не вефруваат во лекувања со матични клетки, едноставно поради незнаење.

А гинекологот е единствениот лекар кој ја следи жената во текот на бременоста и ако тој не ја препорача таа можност и не ја охрабри за да ја избере оваа услуга, зошто таа би вложила пари во нешто што може да изгледа како луксуз? – вели др Курцберг.

Дали Вашиот сон од детството беше лекување со матични клетки?

Апсолутно не! Пораснав во Њу Јорк, како и сите тогашни девојки свирев клавир и се запишав на музичка академија на приватен факултет. Никогаш не размислував за медицина.

Меѓутоа, за да заработам пари за школување, работев си аутистични деца и забележав дека само ритам и тонови ги враќаат во стварноста. Овој драстичен премин од изолација во реалност ме фасцинираше и одлучив да дознаам повеќе за аутизмот, за да можам да пронајдам и некои други видови помош за нив.

Првата трансплантација со матични клетки

Изучувањето на аутизмот ја доведе Џоан до медицинска школа а потоа се започна едно по друго.

Се специјализираше за педијатрија, заврши суб-специјализација за педијатриска хемато-онкологија и почна да проучува релативно ново поле - лекување со матични клетки. Во годината 1988. учествувапе во првата трансплантација со крв од папочна врвка.

Јас всушност не правев ништо во текот на трансплантацијата, бев само присутна затоа што го доведов пациентот. Лекував момче кое е родено со со Франконијева анемија, тешко наследни заболување, кое ја оштетува коскената срцевина. Го следев скоро секојдневно од денот на раѓањетото до неговата петта година.

Кога веќе немав што друго да понудам од можности за лекување, морав да ги известам неговите родители дека без пресадување матични клетки од папочна врвка, нема да живее подолго од шест месеци. Тие присуствуваа на трансплантацијата, прва од таков вид, затоа што сакаа да знаат дека направиле се', за да го спасат неговиот живот.

Петгодишното момче Метју Фероу прво беше подложен на хемотерапија а тоа е направена трансплантација со матични клетки кој ги доби од својата сестра која се роди истата година. Метју денес е здрав млад човек кој води нормален живот и се бави со едукација на брачни парови за значењето од чување матични клетки – вели со гордос проф. др Џоан Курцберг.

NAJČEŠĆA PITANJA

16 pitanja i odgovora za dr Kurcberg

DA LI STE VEROVALI PRE 30 GODINA DA ĆE SE TERAPIJA MATIČNIM ĆELIJAMA RAŠIRITI U TOLIKO RAZLIČITIH POLJA MEDICINE?

Ne, pre 30 godina nisam mogla da predvidim da će krv iz pupčanika biti u toliko širokoj upotrebi kao danas, ali sam veoma srećna što je tako – kaže dr Kurcberg.

KAO LEKAR KOJI JE LEČIO METJUA FEROUA, PRVO DETE LEČENO MATIČNIM ĆELIJAMA IZ PUPČANIKA, KOJI JE BIO VAŠ SAVET NJEGOVIM RODITELJIMA?

Savetovali smo Metjuove roditelje da pristanu na transplantaciju matičnih ćelija iz pupčanika jer smo znali da njegova sestra može biti rezervni davalac koštane srži ako transplantacija matičnih ćelija iz pupčanika ne uspe.

KADA SU MATIČNE ĆELIJE POČELE DA SE KORISTE I U BOLESTIMA KOJE NISU BILE HEMATOLOŠKE?

Pre nekih 10 godina počeli smo sa testiranjem davanja matičnih ćelija iz pupčanika kao terapije u regenerativnoj medicini.

Najveća prepreka u primeni matičnih ćelija iz pupčanika u hematološkim bolestima je količina uzorka. Koje je Vaše mišljenje o novim tehnologijama za uvećanje uzorka matičnih ćelija iz pupčanika za primenu u hematološkim bolestima?

Ginekolozi, babice i sva medicinska lica koja prikupljaju krv iz pupčanika bi trebali da razumeju značaj prikupljanja što većeg uzorka na porođaju. Postoje neke kompanije koje razvijaju načine da dobijemo više krvi iz placente, međutim te tehnologije nisu još uvek u kliničkoj upotrebi.

DA LI SU TERAPIJE SA DRUGIM ĆELIJAMA IZ KRVI PUPČANIKA KAO ŠTO SU NK ĆELIJE I T LIMFOCITI OBEĆAVAJUĆE KAO ŠTO TO IZGLEDA?

Da, ove imunološke terapije izgledaju veoma obećavajuće.

ŠTA OD NAJNOVIJIH STUDIJA MOGU OČEKIVATI RODITELJI AUTISTIČNE DECE KOJA NEMAJU SAČUVANE MATIČNE ĆELIJE?

U toku su studije sa autolognim i donorskim matičnim ćelijama iz pupčanika. Takođe, u toku su i studije sa donorskim mezenhimalnim matičnim ćelijama iz tkiva pupčanika. Rezultati će biti dostupni u nekoliko sledećih godina.

DA LI OČEKUJETE DA ĆE MATIČNE ĆELIJE IZ PUPČANIKA BITI PRVI IZBOR U TERAPIJI KOD DECE SA AUTIZMOM I CEREBRALNOM PARALIZOM?

Ne postoji način da znamo odgovor na to pitanje. Još uvek je prerano za takvu tvrdnju.

KOJI JE NAJVEĆI NAPREDAK KOJI STE PRIMETILI POSLE TERAPIJE AUTIZMA I CEREBRALNE PARALIZE MATIČNIM ĆELIJAMA? MOŽETE LI NAM DATI PRIMERE PROMENA KOJE STE UOČILI KOD VAŠIH PACIJENATA?

Imamo decu sa cerebralnom paralizom, kod kojih je došlo do popravljanja motorne funkcije. Na primer, dete koje je hodalo samo uz proteze ili šetalicu je počelo da hoda samostalno.

Kod dece sa autizmom smo videli smo decu koja počinju da govore, a pre terapije nisu mogla da pričaju, takođe smo videli napredak u socijalnom funkcionisanju kao i kod opsesivno-kompulzivnih radnji.

DA LI POSTOJE STUDIJE SA MATIČNIM ĆELIJAMA IZ DRUGIH IZVORA KAO ŠTO SU KOŠTANA SRŽ ILI ČAK MASNO TKIVO U NEUROLOŠKIM BOLESTIMA?

Da, u toku su studije kod pacijenata sa šlogom, povredama kičme i amiotrofičnom lateralnom sklerozom.  

POSTOJI LI RAZLIKA U ISHODIMA TERAPIJE IZMEĐU TERAPIJA AUTIZMA MEZENHIMALNIM MATIČNIM ĆELIJAMA PRIMENJENIM INTRATEKALNO I MATIČNIM ĆELIJAMA IZ KRVI PUPČANIKA PRIMENJENIH INTRAVENSKI?

Da, postoji razlika.

DA LI VAŠE ISKUSTVO POKAZUJE RAZLIKU U TERAPIJSKIM ISHODIMA IZMEĐU MATIČNIH ĆELIJA KOJE SU ČUVANE ZAMRZNUTE DUŽI PERIOD (VIŠE OD 10 GODINA) U POREĐENJU SA ONIMA KOJE SU BILE ZAMRZNUTE SAMO NEKOLIKO GODINA?

Ne, dužina čuvanja ne pokazuje uticaj na potencijal ili efikasnost matičnih ćelija iz pupčanika.

Dužina čuvanja ne pokazuje uticaj na potencijal ili efikasnost matičnih ćelija iz pupčanika.

Šta savetujete roditeljima dece koji traže terapiju matičnim ćelijama za neku bolest, gde da se informišu?

Roditelji mogu da se informišu na sajtu clinicaltrials.gov i potraže trenutna klinička ispitivanja za razne bolesti koje koriste razne terapije. Takođe, potrebno je da konsultuju lekara svog deteta, kako bi im on preporučio ćelijsku terapiju.

Da li sarađujete sa nekim bankama za matične ćelije u Evropi?

Da, sarađujemo.

Kakvo je Vaše mišljenje – porodične ili javne banke?

Oba sistema! I javne i porodične banke imaju važnu ulogu.

Kod porodica gde ne postoji zdravstveni problem preporučuje se javno doniranje (u zemljama gde je to moguće) jer će uzorak krvi iz pupčanika moći da pomogne pacijentima koji trebaju donora za transplantaciju.

Kod porodica gde postoji zdravstveni problem ili genetska predispozicija, porodične banke su način da se matične ćelije sačuvaju kao opcija za terapiju tog deteta ili drugog člana porodice sa određenom bolešću.

Koja je budućnost porodičnih banaka?

Mislim da će čuvanje matičnih ćelija nastaviti da raste u sledećoj deceniji. Teško je predvideti budućnost preko tog vremena.

Gde vidite lečenje matičnim ćelijama za 30 godina?

Mislim da će polje matičnih ćelija napredovati i da će matične ćelije i ćelijske terapije postati deo rutinske prakse u medicini za lečenje bolesti za koje trenutno ne postoji dostupna terapija.

Dr. Kurcberg je internacionalno priznat stručnjak za pedijatrijsku hematoonkologiju, transplantaciju krvi i srži kod dece kao i lekar koji stalno istražuje mogućnost primene krvi iz pupčane vrpce u novim oblastima ćelijske terapije i regenerativne medicine.

Tokom poslednje dve decenije, dr. Kurcberg je utemeljila međunarodno poznat program za transplantaciju dece. Ona je 2012. godine dobila nagradu za životno delo od PBMTC (Pediatric Blood and Marrow Transplant Consortium).

Prof. dr Džoan Kurcberg pored toga što je profesor pedijatrije i patologije, direktor je Marcus centra za lečenje matičnim ćelijama, Carolinas banke matičnih ćelija, Pedijatrijskog transplantacionog programa krvi i koštane srži i direktor laboratorije za transplantaciju matičnih ćelija.

Izvor: Bebologija

Sign In